Andrej Plenković: Kroz javnu raspravu konzultirani su svi zainteresirani dionici. Imamo jasan i provediv okvir koji će izdržati test vremena, no zakon ide u 2 saborska čitanja kako bismo dali priliku zastupnicima da iznesu dodatna mišljenja i kako bismo osigurali najširi mogući konsenzus. Prema ovom prijedlogu, konstrukcijska obnova privatnih zgrada financirala bi se u omjeru 60% država, 20% lokalna samouprava i 20% vlasnici.
U uvodnom obraćanju na 1. sjednici nove Vlade RH, predsjednik Plenković čestitao je svim članicama i članovima Vlade na povjerenju koje su jučer dobili od većine zastupnika i zastupnica u Hrvatskom saboru.
Cilj – što širi konsenzus
Potom se osvrnuo na Prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom. Kazao je da se radi o zakonu koji treba osigurati temeljne principe organizirane obnove po svim pravilima struke i na način da se sačuva povijesna i umjetnička vrijednost Zagreba. Istaknuo je da su u procesu izrade ovog prijedloga zakona uključeni svi zainteresirani dionici te su svoj doprinos dali građevinari, arhitekti, povjesničari umjetnosti, konzervatori, poslovna udruženja, komore, brojni građani i predstavnici Grada Zagreba.
S obzirom da se zakon odnosi na veliki broj ljudi i da je dugoročan, predsjednik Vlade RH i HDZ-a kazao je i da je upravo zato bila želja da on prođe javno savjetovanje, koje je iznjedrilo gotovo 400 komentara:
– Dio tih sugestija već je unesen u ovaj prijedlog koji danas Vlada upućuje u Hrvatski sabor. Naša je želja da postignemo što je moguće širi konsenzus, i s drugim strankama i sa svim dionicima. Zato zakon i ide u Sabor u dva čitanja. Želimo da okvir bude jasan, transparentan i provediv.
Konstrukcijska obnova zgrada
Izdvojio je da je model financiranja konstrukcijske obnove privatnih zgrada posebno važno pitanje:
– Ovaj prijedlog predviđa da se konstrukcijska obnova financira u omjeru 60% Vlada RH, 20% jedinice lokalne samouprave i 20% vlasnici.
Formirat će se i Fond za obnovu koji će, osim za samu provedbu obnove, biti zadužen i za prikupljanje sredstava te će predstavljati svojevrsni „One stop shop“ za sve građane koji su pogođeni potresom.
500 milijuna eura iz Fonda solidarnosti
Vlada će i dalje nastaviti tražiti izvore financiranja obnove – dodao je premijer, podsjetivši da je do sada rebalansom proračuna i sredstvima iz Fonda za zaštitu okoliša osigurano 100 milijuna kuna za interventne aktivnosti na krovovima, dimnjacima, dizalima i zabatnim zidovima te 41 milijun kuna za kondenzacijske bojlere.
Sa Svjetskom bankom dogovoren je pak zajam od 200 milijuna dolara za obnovu zdravstvenih i školskih ustanova, a razgovara se s Razvojnom bankom Vijeća Europe za povoljne kredite. Podnesen je i zahtjev za najmanje 500 milijuna eura iz Europskog fonda solidarnosti, a akontacija u iznosu od 89 milijuna eura trebala bi biti isplaćena već početkom kolovoza.
Na kraju, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković podsjetio je da je šteta na 25.000 zgrada procijenjena na otprilike 11.5 milijardi eura:
– 10 sekundi potresa iziskivat će 10 godina obnove.