Na poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, hrvatski premijer Andrej Plenković sudjelovao je u gradu Brestu na sastanku na vrhu pod nazivom “The One Planet Summit for the Ocean” (One Ocean Summit). „Borba protiv onečišćenja oceana i mora, naših najvećih ekosustava, ključna je za očuvanje planeta, bioraznolikosti, sigurnosti hrane i života. Kao jadranska i mediteranska zemlja, Hrvatska može dati svoj doprinos tim globalnim naporima“.

U svom obraćanju, predsjednik Vlade RH i HDZ-a istaknuo je da je Hrvatska, s gotovo 6.000 kilometara obale, treća najduža obala Mediterana – nakon Grčke i Italije.

Naglasio je da je Hrvatska donijela niz zakona i odluka u svrhu zabrane korištenja laganih plastičnih vrećica, kao i niza plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu, poput slamki, pribora za jelo, štapića za uši, posuda za hranu od ekspandiranog polistirena i proizvoda od oksorazgradive plastike:

– To je naš doprinos na nacionalnoj razini, koji premašuje ciljeve i obveze dogovorene na razini Europske unije.

Sporazum o očuvanju bioraznolikosti

Andrej Plenković je upozorio da se reciklira samo jedan posto oceanskog plastičnog otpada. Kako bi zorno prikazao problem, napomenuo je da svake godine u more bacimo količinu plastike koja bi – ako se pretvori u plastičnu foliju za hranu – tri puta mogla pokriti cijelu Francusku, što je ocijenio neprihvatljivim i neodrživim.

Kao netko tko dolazi iz pomorske zemlje, smatra da treba nastaviti s dosadašnjim multilateralnim naporima u borbi protiv morskog otpada i onečišćenja plastikom te da upravo Europska unija treba biti predvodnik u toj borbi – kao što to sada čini Francuska tijekom svog predsjedanja Vijećem EU-a.

Spomenuo je velika očekivanja od Međunarodne pomorske organizacije te važnost jačanja međunarodnih pravnih instrumenata u okviru Ujedinjenih naroda. Istaknuo je i da se na 40. godišnjicu Konvencije o pravu mora treba uložiti maksimalan napor kako bi se zaključio sporazum o očuvanju bioraznolikosti iznad nacionalnih zakonodavnih okvira.

Jabučka kotlina – sjajan primjer

Predsjednik Plenković je najavio da će Hrvatska do 2030. zaštititi 30 posto morskog područja pod nacionalnom jurisdikcijom. Naveo je Jabučku kotlinu u središnjem dijelu Jadranskog mora kao sjajan primjer najbolje prakse ograničenog ribolova i obnove ribljeg fonda, “što može poslužiti kao primjer i za druge na Mediteranu”:

– Po meni, sada je trenutak za djelovanje. Nema vremena za čekanje. Ocean je inspiracija i njegova zaštita je obveza lidera na nacionalnoj, međunarodnoj, regionalnoj i europskoj razini.

BRIGA O NAJVEĆEM EKOSUSTAVU NA SVIJETU

U izjavi za medije nakon summita, predsjednik Vlade RH i HDZ-a izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem na sastanku na vrhu, kazavši da mora i oceani, kao najveći ekosustav na svijetu, čine 70 posto površine zemlje.

Ponovio je da je zaštita oceana i mora jedan od ključnih prioriteta u kontekstu klimatskih promjena i zaštite okoliša. Naveo je i da oceani apsorbiraju 93 posto globalnog zatopljenja:

– Ako ne stavimo fokus na njihovu zaštitu, onda je jasno da će ta lančana reakcija na kraju ispostaviti svoju cijenu čovječanstvu.

Zaštita Jadrana

Upitan zašto je kao temu svog govora izabrao onečišćenje plastikom, odgovorio je da je u Hrvatskoj – kao pomorskoj, jadranskoj, sredozemnoj i turističkoj zemlji – mnogo razloga za to. Upozorio je da se plastika teško razgrađuje:

– Svaka plastika koja završi u Jadranu ugrožava staništa životinjskih i biljnih vrsta koje u njemu žive, a negativna je i s aspekta čistoće Jadrana i privlačnosti Hrvatske kao turističke destinacije. Svatko od nas može postati mali dio mozaika u zaštiti Jadrana.

Uz predsjednika Plenkovića na sastanku na vrhu “The One Planet Summit for the Ocean” bio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.