ndrej Plenković na 106. sjednici Vlade RH: Uslijed ruske agresije na Ukrajinu cijene energenata i dalje enormno rastu na globalnom tržištu. Stoga donosimo ove dvije mjere koje će umanjiti očekivano poskupljenje naftnih derivata u Hrvatskoj, ali i omogućiti sigurnu, punu opskrbu. Da smo samo produžili prijašnju uredbu o zamrzavanju maloprodajnih cijena benzina i dizela, mnogi bi distributeri jednostavno – propali. I posljedično bi došlo do nestašice. A rizik da naši građani ne mogu kupiti gorivo – to nije bila opcija. Ovim će se mjerama poskupljenje po litri goriva – koje bi inače iznosilo oko dvije kune – uspjeti zadržati na porastu u rasponu od 80 lipa do 1.20 kune.

Otvarajući sjednicu, predsjednik Vlade RH i HDZ-a predstavio je točke dnevnog reda i osvrnuo se, po običaju, na aktualne teme.

Pravodobna intervencija

Napomenuvši da je enormni rast cijena energenata jedna od posljedica ruske agresiju na Ukrajinu, Andrej Plenković je podsjetio da je Vlada prije mjesec dana bila donijela Uredbu kojom je fiksirala maloprodajne cijene motorskog benzina na 11.37, dizelskog goriva na 11.29, a plavog dizela na 6.5 kuna. Ta je mjera bila privremenoga karaktera, od 30 dana, a istječe s ovog ponedjeljka na utorak:

– S obzirom na to da je na svjetskom tržištu cijena Brenta u petak iznosila 120 dolara po barelu, a danas je već 135 dolara, Vlada je odlučila donijeti nove mjere kojima ćemo ublažiti očekivani rast cijena naftnih derivata. Bez tih bi mjera sutra dizelsko gorivo u Hrvatskoj poskupjelo na 13.71 kuna, a benzinsko na 13.28 kuna.

Sigurna i puna opskrba naftnim derivatima

Stoga će Vlada danas uvesti novi koncept i donijeti dvije uredbe – o fiksiranju marži trgovaca naftnih derivata i o smanjenju trošarina na dizelsko i benzinsko gorivo:

– Cilj nam je osigurati i punu opskrbu naftnim derivatima na području Hrvatske i smanjiti rast cijena. Da smo samo produžili prijašnju uredbu o zamrzavanju maloprodajnih cijena benzina i dizela, mnogi bi distributeri jednostavno propali. I posljedično bi došlo do nestašice uslijed zatvaranja dijela benzinskih postaja. A rizik da naši građani ne mogu kupiti gorivo – to nije bila opcija.

Kako bismo izbjegli takvu situaciju – nastavio je predsjednik Plenković – ovim konceptom omogućit ćemo daljnje poslovanje distributerima, uz fiksiranje ukupne marže za dizelsko gorivo i benzinsko gorivo na 0.75 lipa po litri i 0.50 kuna po litri za plavi dizel.

Država se odrekla 150 milijuna kuna trošarina

Dodatno, izmjenama Uredbe o trošarinama, država će na rok od 90 dana smanjiti iznose trošarina na dizelsko i benzinsko gorivo – 40 lipa po litri bezolovnog motornog benzina te 20 lipa po litri dizelskog goriva:

– Na taj ćemo način smanjiti cjenovni udar na naše građane, ali i, valja napomenuti, prihode državnog proračuna od trošarina na energente za više od 150 milijuna kuna. Prema našim procjenama, ovim mjerama rast po litri goriva, bilo dizelskog bilo benzinskog, koji bi po realnim tržišnim kretanjima iznosio oko dvije kune, uspjet će se zadržati u rasponu od 80 lipa do 1.20 kuna. Uz iznimku plavog dizela koji je zadnji put već bio ograničen na jako niskoj cijeni, a sada će narasti za 1.54 kuna.

Vlada očekuje da će cijena dizela od sutra biti 12.53 kuna po litri, benzina 12.19, a plavog dizela 8.04 kuna. Vlada će nastaviti pratiti kretanja na mediteranskom tržištu te će po potrebi pravodobno, i prije isteka roka od 90 dana, razmotriti ove mjere i dodatno intervenirati.

Gotovo 5 milijardi vrijedni paket

Što se tiče ostalih energenata, prije svega električne energije i plina, Vlada je još prije dva tjedna predstavila svoj paket mjera u ukupnoj vrijednosti od 4.8 milijardi kuna, kojima će ublažiti udar na standard građana:

– Svi provedbeni akti bit će pripremljeni za iduću sjednicu Vlade kako bi cijeli paket stupio na snagu 1. travnja ove godine.

 

Krajem tjedna nove zaštitne mjere EU-a

Hrvatski premijer je dodao da će Vlada razmotriti kako dodatno pomoći sektorima poljoprivrede i ribarstva:

– Agresija na u Ukrajini imat će posljedice za cijeli svijet, no važno je da ostanemo čvrsti i jedinstveni, da ne popustimo u našoj solidarnosti s Ukrajinom, niti da posustanemo pred bilo čijim ucjenama. Svako je popuštanje dugoročno pogubno za sigurnost cijele Europe. Hrvatska će zajedno s europskim partnerima pronalaziti odgovarajuće mjere kako bi što je više moguće zaštitila kućanstva i gospodarstvo.

O novom paketu mjera na razini Europske unije – najavio je – Europsko vijeće razgovarat će na sastanku u Parizu krajem ovog tjedna.

Izmjene Zakona o Vladi

Predsjednik Plenković najavio je i da će se na zatvorenom dijelu sjednice donijeti Odluka – sukladno članku 34. Zakona o Vladi, a temeljem zahtjeva USKOK-a – o skidanju imuniteta ministru Josipu Aladroviću:

– Budući da Vlada smatra da su te zakonske odredbe zastarjele i nepotrebne, što sam istaknuo i na početku mandata, u postupak javnog savjetovanja Ministarstvo pravosuđa i uprave uputit će ovog tjedna izmjene i dopune Zakona o Vladi. Tim ćemo izmjenama propisati da se i bez odobrenja Vlade može voditi kazneni postupak protiv člana Vlade za koruptivna kaznena djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.

Ta je odredba, koja će se izmjenama brisati iz Zakona, po njegovu političkom uvjerenju apsolutno nepotrebna i redundantna:

– Ako se može dogoditi situacija da se službujućeg ministra uhiti za kaznena djela za koje je predviđena kazna veća od pet godina, onda djeluje smiješno i kao nekakav relikt prošlosti odredba da moramo djelovati na temelju zahtjeva DORH-a i USKOK-a da skidamo imunitet.

Još se jednom potvrđuje neovisnost pravosudnih tijela

Ponovio je da Vlada i današnjom odlukom potvrđuje da poštuje neovisnost i samostalnost pravosudnih tijela:

– Ovom odlukom omogućuvamo USKOK-u da u ovom predmetu poduzima kazneno procesne radnje iz svoje nadležnosti, sukladno ustavnim i zakonskim ovlastima. Ali, podsjećam da je istraga tek dio kaznenog postupka. Ona može, ali i ne mora rezultirati suđenjem. To se odnosi i na bivšeg ministra Horvata, i na podpredsjednika Miloševića, i na ministra Aladrovića – za koje, kao i za sve građane, vrijedi presumpcija nevinosti. Ako se o ovim predmetima bude odlučivalo na sudu, njihovu krivnju će trebati dokazati, a teret dokaza je na DORH-u, odnosno USKOK-u.

Političke konotacije & utjecaj na rad Vlade

Podsjetio je da je ovo prvi put da smo imali akciju USKOK-a koja je rezultirala pokretanjem istrage protiv tri člana Vlade, pri čemu je jedan član, sada već bivši, bio uhićen i pritvoren:

– Takva je akcija, pretpostavljam, iz kuta USKOK-a u procesno-pravnom smislu utemeljena na zakonu, no neupitno je da je ona imala političke konotacije te utjecala i na rad i na percepciju Vlade, a i na stabilnost funkcioniranja svih institucija. Ne ulazeći u tijek postupka, mogu pretpostaviti da je pokretanje utemeljeno na čvrstim dokazima, da će postupak biti brz, a ministrima omogućena sva procesna prava koja se jamče i ostalim građanima.

Potrebno riješiti problem curenja informacija

U tom je kontekstu još jednom pozvao DORH i USKOK, kao nadležna tijela, da riješe problem curenja informacija, koji je postao praksa na koju se upozorava već duže vrijeme. Međutim, bez učinka:

– To u javnosti praktično stavlja sudbinu ljudi pred gotov čin. A to sigurno nije ni dobro ni prihvatljivo. Ta praksa, posebno u fazi provođenja izvida, otvara prostor za razgovor, pa i ocjene, o motivima dijeljenja informacija, što nije dobro ni za tijela kaznenog progona, ni za daljnji tijek postupaka.

Ako sud ne utvrdi krivnju ovih članova Vlade, osim što im je nepovratno nanesena šteta, to će biti jako loše i za povjerenje u tijela kaznenog progona i pravosuđe u cjelini – napomenuo je Plenković:

– Ali, ako se u daljnjem tijeku postupka pokaže da kaznene odgovornosti ima, želim jasno kazati u ime cijele Vlade, a i osobno, da obnašanje povjerene funkcije na način koji nije zakonit nije prihvatljivo, bez obzira o kome se radilo. Dakle, neupitna je i samostalnost i neovisnost pravosudnih tijela, ali isto tako i odgovornost i profesionalnost pravosudnih tijela kao jamstvo učinkovitog i pravednog sustava.

Unaprjeđenje gospodarske suradnje Hrvatske i UAE

Osvrnuo se i na posjet Dubaiju, u kojem je na EXPO-u prošlog vikenda obilježen Nacionalni dan RH, a tom je prigodom održan i Poslovni forum Dubai-Hrvatska.

Tijekom boravka Plenković se susreo s potpredsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata i vladarom Dubaija šeikom Mohammedom bin Rashidom al-Maktoumom te s prestolonasljednikom i de facto vladarom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Khalifom bin Zayedom Al Nahyanom, koji je ujedno i vladar Abu Dhabija.

– U svim je razgovorima izražena želja za unaprjeđenjem trgovinske razmjene, koja zadnjih godina iznosi oko 95 milijuna dolara. Na poslovnom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore sudjelovalo je više od 80 hrvatskih kompanija, a ostvareni kontakti omogućit će jačanje suradnje s UAE koji su bogati nalazištima nafte i važni za energetsku situaciju – zaključio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a.